Vetar je horizontalno strujanje vazdušnih masa nastalo usled razlike temperature, odnosno prostorne razlike u vazdušnom pritisku. Vetar je posledica Sunčevog zračenja,tj. energija vetra je transformisani oblik sunčeve energije, a na njegove karakterisitke u velikoj meri utiču i geografski činioci.

Sva obnovljiva energija dolazi od sunca. Sunce prema Zemlji zrači 1015 kWh po kvadratnom metru. Oko 1 do 2 posto energije koja dolazi od sunca pretvara se u energiju vetra.

Postoje delovi Zemlje na kojima duvaju takozvani stalni (planetarni) vetrovi i na tim područjima je iskorištavanje energije vetra najisplativije. Dobre pozicije su obale oceana i pučina mora. Pučina se ističe kao najbolja pozicija zbog stalnosti vetrova, ali cene instalacije i transporta energije koče takvu eksploataciju. Kod pretvaranja kinetičke energije vetra u mehaničku energiju (okretanje osovine generatora) iskorištava se samo razlika brzine vetra na ulazu i na izlazu.

Kao dobre strane iskorišćavanja energije vetra ističu se visoka pouzdanost rada postrojenja, nema troškova za gorivo i nema zagađivanja okoline. Loše strane su visoki troškovi izgradnje i promenjivost brzine vetra (ne može se garantovati isporučivanje energije). Velike vetrenjače često se instaliraju u park vetrenjača i preko transformatora spajaju se na električnu mrežu.

Prema podacima Svetske asocijacije energije vetra-World Wind Energy Association (WWEA), u ovoj godini očekuje se rast tržišta energije vetra za dvostruku vrednost. Prema podacima za prvi kvartal ove godine(2009.), podaci su dostupni za 80% svetskog tržišta, zabeleženo je 5374 MW instaliranih novih kapaciteta, odnosno 23% povećanja u odnosu na prethodnu godinu.WWEA predviđa instalisanje ukupnih kapaciteta od 152 000 MW širom Sveta do kraja tekuće godine, što će značiti novi rekord od preko 30 000 MW instaliranih kapaciteta u toku jedne godine! Ovo predstavlja rast od 25% u odnosu na prethodnu godinu. Podaci su prikazani na dijagramima:

Stanje instalisanih kapaciteta u Evropi sa podacima sa kraja 2007. god., prikazano je na slici i ono iznosi preko 56 GW. Može se uočiti da najviše vetroelektrana (skoro 40%) ima u Nemačkoj, pa u Španiji (27%), a da u ovom pogledu prednjače još i Danska, Italija, Francuska, Velika Britanija, Portugalija, Holandija, Austrija i Grčka. Takođe, vidi se i da u zemljama zapadnog Balkana nema ni jednog instalisanog vetrogeneratora, ali i u nekim zemljama EU (na Kipru, Malti i u Sloveniji).